Skip to content

Posts from the ‘Autorski rukopis u umjetnosti pokretnih slika’ Category

“Sa verom u Boga”

Aleksandar Jovan Krstić

EDI-05, 09/2018


Posle završetka Prvog svetskog rata bioskopska mreža se naglo razvija i postaje značajna privredna aktivnost, skoro sva veća mesta u Srbiji otvaraju bioskopske dvorane. Pred početak Drugog svetskog rata u Srbiji radi 1514 bioskopa, a najrazvijeniju mrežu ima Vojvodina sa 88 stalnih dvorana. Većina bioskopa nastavila je da radi za vreme rata, a prikazivani su uglavnom filmovi okupatora: nemački, italijanski i mađarski filmovi. Read more

Francuski film između dva svetska rata

Nevena Joksimović, Alerksandra Jovanović, Milica Stanić

EDI-05, 09/2018


Veljko Despotović – Stvarni svetovi imaginacije

Miloš Golubović

EDI-05, 09/2018


KVENTIN TARANTINO

Jelena Backović

EDI-04, 12/2017


U v o d

Slike oko nas, naše oči registruju kao mijenjanje svjetla, to jest’, postojanje i nepostojanje svjetla u datom trenutku. Kada otvorimo oči, te slike polako dobijaju obrise i kasnije možemo da vidimo tačno definisane oblike i da postanemo svjesni stvarnosti oko sebe.

Ipak, postoje i oni koji i sklopljenim očima posmatraju te promjene svjetla i tako imaju svoje poimanje stvarnosti. Neko od tih ljudi pronalazi način da to svoje poimanje prenese ljudima oko sebe. Read more

ŽIVKO NIKOLIĆ

Jovan Stanišić

EDI-04, 12/2017


Živko Nikolić

Autorski rukopis Živka Nikolića su svjedočanstva o vremenu i ljudima čiji se život u eri novih tenologija ubrzao istovremeno potisnuvši dotadašnju čovjekovu povezanost sa prirodom i tradicijom u punom smislu riječi. Read more

Verner Hercog – MEMENTO MORI

Patrik Krajnc

EDI-03, 06/2017


VUDI ALEN

Ana Halas

EDI-03, 06/2017


Umjetnost pokretnih slika možda nije sredstvo koje uvijek uspijeva da objasni svijet, niti joj je to namjera, ali ga prikazuje u svoj šarenolikosti postojećih varijacija ne izuzimajući ni začudno, ni mračno, ni fikciju… Prevashodno prikazuje život crpeći izvore inspiracije iz samog života – čvrsto prigrlivši činjenicu da je sam život zanimljiviji od svakog romana, pa i filma.

Izabrala sam djela Vudija Alena (Woody Allen), jer se kao umjetnik uglavnom bavi univerzalnim pitanjima međuljudskih i ljubavnih odnosa kroz izuzetnu prizmu originalnog i zdravog intelektualnog humora. Naime, to su pitanja koja muče i mene. Smatram ga umjetnikom koji slavi život, bez obzira na sve nezgrapnosti koje čine isti. Njegove priče se ne vezuju za ono konvencijalno u životu, ali su ipak izuzetno stvarne i uvjerljive. Za njega svaka životna priča predstavlja mikro-kosmos za sebe, te je ne vezuje za forme koje su nam nametnute kao normativi usljed civilizacijskog razvoja društva. Read more

TIM BARTON (dio 2/2)

Biljana Vušović

EDI-02, 12/2016


Tim Barton je godinama gradio sve po čemu ga danas prepoznajemo, pa ne bi bilo fer govoriti samo o posljedicama, uzrok je bitniji.
Način i okruženje u kome je odrastao imali su velikog uticaja na razvoj njegove svijesti o umjetnosti, a odlučio se za poslednju zvanično priznatu – film.
Barton je, svakako, jedan od najkvalitetnijih autora savremene kinematografije. Oblast njegovih interesovanja i sadržaj njegovog opusa nije usko vezan za rod igranog filma. Barton se pored igranih filmova bavi animiranim i stop-motion filmovima. Iako je njegova zvanična titula reditelj, vrlo je produktivan i na tlu produkcije i dramaturgije.
Postavlja se pitanje: šta Tima Bartona kao autora čini posebnim i jedinstvenim, jednim i neponovljivim? Šta je to što njegova djela čini prepoznatljivima, a šta ih čini vrijednima? Rukopis, odnosno stil, odnosno način davanja oblika (umjetničkom) djelu. Ključna riječ je, dakle, način. Potpisnik ovih redova pokušava da uvede u Bartonov svijet, u način na koji on stvara. Poređenjem odabranih djela, moguće je iskristalisati način na koji Tim Barton funkcioniše kao autor, a samim tim i definisati njegov autorski rukopis. Read more

PEDRO ALMODOVAR

Maja Kecojević

EDI-02, 12/2016


„Almodovarov film sličan je vožnji kroz klovnovstvo života, kroz prastari i uvek novi arhipelag, gde klovn u nama stavlja sve maske i zauzima sve poze koje mu dopušta njegova sinkretička priroda. On je klipan i anđeo, žrtva – slika i prilika Hrista – i zločinac koji stupa na mesto đavola; on je jedna iskežena grimasa i veo melanholije, neobuzdani smeh i suza od stakla koja nam se lepi na obraz, životna radost i melanholija, euforija i disforija, dečja radost i duboka seta. Ali, pre svega, on je žudnja, jer mi žudimo, žudimo, žudimo. Čovek je biće koje žudi. I život je žudnja.”
Antonio Tabuki

Pedro Almodovar je čovjek čija djela imaju posebnu boju stvarnosti upravo zbog ideja koje pretače u pokretne slike. Autentičnost, jednostavnost, stav, te sam imidž njegovog stvaralaštva jasno poput dječijeg crteža oslikava ljude i njihove odnose i živote u svim svojim orginalnostima, strahovima, potrebama, osjećajima i ostvarenjima. Uvijek sa dodatkom sopstvenog začina, a baveći se različitim temama, Almodovar predstavlja primjer umjetnika koji je u svom radu beskompromisan i svoj. Pokrivajući različite žanrove, vješto se koristeći filmskim izražajnim sredstvima ovaj autor bilježi svoj rukopis kao iskren, direktan, na momente ishitren i sirov, no opet nikako površan i prost… Read more

MIŠEL GONDRI (dio 2/2)

Tina Kuzman

EDI-02, 12/2016


GONDRY – Režiser reklamnih spotova

Proučavajući cjelokupan opus Gondrijevog rada, lako je zaključiti njegovu fascinaciju samim konceptom priče. U njegovim radovima, bilo dugometražnim ili kratkim filmovima, muzičkim ili reklamnim spotovima, uvijek postoji mišićava struktura početka,sredine i kraja uz varijacije dramatičkog klimaksa. On ne želi da publiku izmori akcijom, već da uspori onoliko koliko treba da bi se izbalansirali emotivni i psihološki momenti u cjelini. Neki ljudi miješaju vještinu pričanja priče sa dijalogom, a to automatski opovrgava činjenica da postoji sjajnih priča u nijemim filmovima. Razumljivo je da se ovakav tok vizuelne reprezentacije postigne u filmu ili muzičkom spotu, ali u svijetu reklama je sasvim drugačija atmosfera. Reklame odaju određeni vapaj proizvoda koji se prodaje na tržištu, a kada je to cilj umjetničke forme onda se perspektiva lako deformiše. Sam Gondri kaže da nije baš ponosan na rad sa reklamama, ali realnost jeste da takvo tržište osigurava finansije za veće projekte i samom svojom prirodom nudi uzbudljivu platformu za eksperimentisanje što jeste jedna od glavnih vještina ovog vizionara. Svjestan cilja postojanja i pravljenja reklama, Gondri nudi svoju perspektivu. Sarađivao je sa brojnim svetski poznatim brendovima kao što su Levis, Nike, Smirnoff, Motorola, AirFrance… Read more