Skip to content

Posts tagged ‘film’

KABINET DOKTORA DIZNIJA

Petar Kokinović

EDI-01, 06/2016


Nemački ekspresionizam

Ekspresionizam je pokret začet u domenu nemačkog slikarstva, arhitekture, muzike i pozorišta pre Drugog svetskog rata, kao reakcija na preovlađujući naturalizam u umetnosti s kraja XIX veka. Ekspresionizam predstavlja subjektivna osećanja umetnika, koja su odgovor na objektivnu stvarnost. Ekspresionizam je za sredstva koristio razne tehnike, kao npr. simbolizam, apstrakciju i zakrivljenje percepcije. On predstavlja jedan od prvih prepoznatljivo modernističkih pokreta u umetnosti.

german-expressionism Read more

GRADONAČELNIK METROPOLISA
– ALFRED HIČKOK

Nikola Gačpar

EDI-01, 06/2016


hickok-1

(Metropolis je dobio novog gradonačelnika)

Nemačkim ekspresionizmom, čija je prestonica Metropolis, oduvek su vladali haos i nepodnošljiva napetost, pa nimalo ne čudi da je za novog gradonačelnika izabran upravo Alfred Hičkok. Read more

ESTETIZACIJA NASILJA
U VIZUELNIM MEDIJIMA

Miloš Radović

EDI-01, 06/2016


Cronenberg versus Burton (& vice versa)

 

“They (the public) want red meat and they want it raw.”

Među istraživačima odavno se vode polemike da li je nasilje popularno zato što ljude privlači da ga gledaju ili zato što je to najuniverzalnija od svih tema koje se prezentuju u medijima. Dok su na primjer humorističke serije znatno teže za produkciju i vrlo često u različitim kulturama drugačije shvaćene, nasilje je u većini slučajeva mnogo jednostavnije i isplativije za produkciju, a gotovo uvijek nailazi na isti prijem.

Koliko god istraživanja javnog mnijenja da se sprovede i koliko god knjiga da se napiše o toj temi sigurno je samo da je ljudima u prirodi da vole makar da gledaju nasilje. Da li to nasilje loše utiče na njih, da li ih tjera da i sami ponavljaju postupke koje su vidjeli pitanje je kojim su se bavili i najveći filozofi počev od Platona i Aristotela i sigurno će uvijek trajati polemika o tome. Koliko ima argumenata da je štetno toliko ima i da je korisno. Sigurno je samo da može da bude lijepo. Read more

Lijepo prikazivanje ružnog

Jelena Đurđić

EDI-01, 06/2016


Lepa umetnost pokazuje svoju odliku upravo u tome, što ona stvari, koje su u prirodi ružne ili se ne sviđaju, opisuje lepo. Furije, bolesti, pustošenje rata i slično mogu se kao štetnosti vrlo lepo opisati , štaviše predočiti čak u slici.

Imanuel Kant – Kritika moći suđenja[1]

 

Tema Lijepo prikazivanje ružnog višeznačno je izazovna za mene: u prvom redu zbog estetičkog iskustva u domenu filma i televizije, ali ne manje i zbog pojmova lijepo-ružno (ili obrnuto), koji egzistiraju kao dva pola u okviru iste cjeline. Estetika kao nauka o umjetnosti i u užem smislu nauka o estetskom (u kojem skladno funkcionišu i lijepo i ružno) nastoji svemu pronaći i dati obilježje lijepog. Read more

TEORIJSKI PRISTUPI
ESTETICI RUŽNOG U FILMU

Miloš Stanojević

EDI-01, 06/2016


MILOS STANOJEVIC

STVARNI SVIJET DONOSI FILMU SAMO NEVOLJE (dio 1/2)

Igor Perović

EDI-01, 06/2016


Vjerujem da svaki čovjek posmatra i doživljava svijet oko sebe na drugačiji način. Definicije uglavnom ne postoje, osim onda kada se neki od nas usude da budu revolucionarno inteligentni i hrabri pa nam svoje zaključke predstave kao jedino tačne. Ipak, većina nas mora da prihvati da je tokom čitavog života okružena relativnim i manje-više nedefinisanim pojavama, predmetima i pojmovima. U nemogućnosti da mnoge fenomene koji kruže oko nas „uhvatimo“ i pretvorimo u vrlo jasno oformljene i konkretne oblike značenja i poimanja, osjeća se konstantna težnja za definicijom. To je čovjekova prirodna osobina. Read more

MIŠEL GONDRI (dio 1/2)

Tina Kuzman

EDI-01, 06/2016


Michel-GondryIzučavanje, shvatanje i prihvatanje autorskog rukopisa jedne ličnosti može da bude jednostavno i tečno kao kad ste u kafu stavili tačno onoliko šećera koliko treba, ili naprotiv, uz konfuzan pogled koji bi moj deda uputio jednom modernom telefonu.

Svaka individua pod uticajem beskrajnih nijansi boja unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta ima svoj jezik, nekad čak ni uputstva ne pomažu. Dok smo živi nećemo naučiti sve odgovore, ali tu smo da učimo kako da postavimo prava pitanja. Zbog nečijih vizija i njihovih realizacija i opčinjavajućeg uticaja koji može da se desi vrijedi truditi se više, izraziti se. Kako bismo inače mogli da se zaljubljujemo?
Ljubav na prvi pogled se dešava kada složite Rubikovu kocku u rekordnom vremenu uz ”aha” momenat. Kad ste se zaljubili u nečiji način izražavanja, našli ste djelić nečega što imate u sebi.
Prateći Gondrijev (Michel Gondry) autorski rukopis, našla sam svoje boje i vidjela kakav alat mogu da budu. Njegov stil je lako prepoznati. Zamislite kako je neki moćni direktor banke ustupio svoj položaj jednom djetetu od četiri godine da proizvodi novčanice sa Diznijevim (Walt Disney) likovima i našli ste gondrijevsko. Read more

TIM BARTON (dio 1/2)

Biljana Vušović

EDI-01, 06/2016


Ovu temu sam izabrala zbog njene širine i otvorenosti, zbog toga što mi pruža mogućnost da se bavim i istražujem u domenu umjetnosti koju volim. Pruža mi mogućnost da samoj sebi postavim granice i okvire u kojima se krećem. Sloboda izbora – a onda i doživljaja i njima pripadajućih emocija – sloboda pratećih misli i konačnog govora o svemu doživljenom i mišljenom.
Autorski rukopis u umjetnosti pokretnih slika. Pokretne slike – iluzija koju je začeo film – umjetnički je okvir u kojem se kreće rad, a unutar tog okvira bavimo se autorskim rukopisom. Autor (lat. augere, fr. auteur), tvorac nekog djela. Rukopis se može šire odrediti kao stil, odnosno način davanja oblika, osobena autentična (individualna) umjetnička izražajnost.
Rukopis (način davanja oblika) je za autora (umjetnika) izuzetno bitan, sve do momenta dok ne ugrožava njegovu umjetnost, dok se njegova umjetnost ne pretvori u ambiciju da gledamo njega a ne djelo. Umjereno doziranje stila (način davanja oblika) autora čini prepoznatljivim (originalnim), a originalnost je ono čemu se teži. Ja biram Tima Vilijama Bartona (Tim William Burton), kao jednog od meni najdražih i, po mom mišljenju, najkvalitetnijih autora savremene kinematografije. Radio on u ulozi reditelja, scenariste ili animatora, negov stil ostaje prepoznatljiv. Ono što slijedi jeste istraživanje Bartonovog rediteljskog opusa, preciznije rečeno, igranih filmova, kojima je najmanji zajednički sadržalac Džoni Dep (Johnny Depp), kao nezaobilazni element prepoznavanja autorskog rukopisa. Read more