Skip to content

Posts tagged ‘umjetnost’

RADIO – MEDIJ I/ILI UMETNOST

Darko Ivić

EDI-05, 09/2018


“Uzbuna, uzbuna!”, povikao je, i nekoliko miliona ljudi istovremeno je čulo taj povik, pa počelo da beži! Kuda? Kud god su ih noge nosile. Zašto? Zbog radija!

Da, ovo je jedna od najupečatljivijih radio drama u istoriji radija i idealna za početak razmišljanja o ovoj temi. Moć radija najdramatičnije je potvrđena 30. oktobra 1939. godine radio-dramom Džordža Herberta Velsa u interpretaciji Orsona Velsa “Rat svetova”. Orson Vels, u to vreme režiser emisija na radiju, došao je na ideju da se na dan uoči Noći veštica ili Svih svetih našali sa milionskim auditorijumom. Ovog puta kao strašilo nisu se pojavile glave od tikava, već leteći tanjiri sa Marsa. Bez obzira, međutim, na to što je pre početka emitovanja “Rata svetova” najavljeno – a i u toku drame nekoliko puta ponovljeno – da je reč o radio-drami, slušaoci su panično počeli da beže iz svojih domova. Da sam i sam slušao tu dramu tada, verovatno bih isto učinio, jer su za mene radio-drame bile više od puke naracije. Ja sam sve to doživljavao vrlo vizuelno. Read more

KVENTIN TARANTINO

Jelena Backović

EDI-04, 12/2017


U v o d

Slike oko nas, naše oči registruju kao mijenjanje svjetla, to jest’, postojanje i nepostojanje svjetla u datom trenutku. Kada otvorimo oči, te slike polako dobijaju obrise i kasnije možemo da vidimo tačno definisane oblike i da postanemo svjesni stvarnosti oko sebe.

Ipak, postoje i oni koji i sklopljenim očima posmatraju te promjene svjetla i tako imaju svoje poimanje stvarnosti. Neko od tih ljudi pronalazi način da to svoje poimanje prenese ljudima oko sebe. Read more

VUDI ALEN

Ana Halas

EDI-03, 06/2017


Umjetnost pokretnih slika možda nije sredstvo koje uvijek uspijeva da objasni svijet, niti joj je to namjera, ali ga prikazuje u svoj šarenolikosti postojećih varijacija ne izuzimajući ni začudno, ni mračno, ni fikciju… Prevashodno prikazuje život crpeći izvore inspiracije iz samog života – čvrsto prigrlivši činjenicu da je sam život zanimljiviji od svakog romana, pa i filma.

Izabrala sam djela Vudija Alena (Woody Allen), jer se kao umjetnik uglavnom bavi univerzalnim pitanjima međuljudskih i ljubavnih odnosa kroz izuzetnu prizmu originalnog i zdravog intelektualnog humora. Naime, to su pitanja koja muče i mene. Smatram ga umjetnikom koji slavi život, bez obzira na sve nezgrapnosti koje čine isti. Njegove priče se ne vezuju za ono konvencijalno u životu, ali su ipak izuzetno stvarne i uvjerljive. Za njega svaka životna priča predstavlja mikro-kosmos za sebe, te je ne vezuje za forme koje su nam nametnute kao normativi usljed civilizacijskog razvoja društva. Read more

STVARNI SVIJET DONOSI FILMU SAMO NEVOLJE (dio 1/2)

Igor Perović

EDI-01, 06/2016


Vjerujem da svaki čovjek posmatra i doživljava svijet oko sebe na drugačiji način. Definicije uglavnom ne postoje, osim onda kada se neki od nas usude da budu revolucionarno inteligentni i hrabri pa nam svoje zaključke predstave kao jedino tačne. Ipak, većina nas mora da prihvati da je tokom čitavog života okružena relativnim i manje-više nedefinisanim pojavama, predmetima i pojmovima. U nemogućnosti da mnoge fenomene koji kruže oko nas „uhvatimo“ i pretvorimo u vrlo jasno oformljene i konkretne oblike značenja i poimanja, osjeća se konstantna težnja za definicijom. To je čovjekova prirodna osobina. Read more

MIŠEL GONDRI (dio 1/2)

Tina Kuzman

EDI-01, 06/2016


Michel-GondryIzučavanje, shvatanje i prihvatanje autorskog rukopisa jedne ličnosti može da bude jednostavno i tečno kao kad ste u kafu stavili tačno onoliko šećera koliko treba, ili naprotiv, uz konfuzan pogled koji bi moj deda uputio jednom modernom telefonu.

Svaka individua pod uticajem beskrajnih nijansi boja unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta ima svoj jezik, nekad čak ni uputstva ne pomažu. Dok smo živi nećemo naučiti sve odgovore, ali tu smo da učimo kako da postavimo prava pitanja. Zbog nečijih vizija i njihovih realizacija i opčinjavajućeg uticaja koji može da se desi vrijedi truditi se više, izraziti se. Kako bismo inače mogli da se zaljubljujemo?
Ljubav na prvi pogled se dešava kada složite Rubikovu kocku u rekordnom vremenu uz ”aha” momenat. Kad ste se zaljubili u nečiji način izražavanja, našli ste djelić nečega što imate u sebi.
Prateći Gondrijev (Michel Gondry) autorski rukopis, našla sam svoje boje i vidjela kakav alat mogu da budu. Njegov stil je lako prepoznati. Zamislite kako je neki moćni direktor banke ustupio svoj položaj jednom djetetu od četiri godine da proizvodi novčanice sa Diznijevim (Walt Disney) likovima i našli ste gondrijevsko. Read more

TIM BARTON (dio 1/2)

Biljana Vušović

EDI-01, 06/2016


Ovu temu sam izabrala zbog njene širine i otvorenosti, zbog toga što mi pruža mogućnost da se bavim i istražujem u domenu umjetnosti koju volim. Pruža mi mogućnost da samoj sebi postavim granice i okvire u kojima se krećem. Sloboda izbora – a onda i doživljaja i njima pripadajućih emocija – sloboda pratećih misli i konačnog govora o svemu doživljenom i mišljenom.
Autorski rukopis u umjetnosti pokretnih slika. Pokretne slike – iluzija koju je začeo film – umjetnički je okvir u kojem se kreće rad, a unutar tog okvira bavimo se autorskim rukopisom. Autor (lat. augere, fr. auteur), tvorac nekog djela. Rukopis se može šire odrediti kao stil, odnosno način davanja oblika, osobena autentična (individualna) umjetnička izražajnost.
Rukopis (način davanja oblika) je za autora (umjetnika) izuzetno bitan, sve do momenta dok ne ugrožava njegovu umjetnost, dok se njegova umjetnost ne pretvori u ambiciju da gledamo njega a ne djelo. Umjereno doziranje stila (način davanja oblika) autora čini prepoznatljivim (originalnim), a originalnost je ono čemu se teži. Ja biram Tima Vilijama Bartona (Tim William Burton), kao jednog od meni najdražih i, po mom mišljenju, najkvalitetnijih autora savremene kinematografije. Radio on u ulozi reditelja, scenariste ili animatora, negov stil ostaje prepoznatljiv. Ono što slijedi jeste istraživanje Bartonovog rediteljskog opusa, preciznije rečeno, igranih filmova, kojima je najmanji zajednički sadržalac Džoni Dep (Johnny Depp), kao nezaobilazni element prepoznavanja autorskog rukopisa. Read more